Sjetva soje
Sjetvu soje treba započeti kada se temperatura tla stabilizira na razini od 10 do 12°C, stoga vrijeme sjetve soje treba uvijek vezati uz temperaturu sjetvenog sloja, a ne striktno prema datum. Prerana sjetva dovodi do kašnjenja u klijanju, hladno i vlažno vrijeme dovodi do pojave bolesti sjemena i mahuna, što može rezultirati prorijeđenim biljkama. Mlada biljka soje otpornija je na niske temperature, podnosi kratkotrajne mrazeve od -3 do -4ºC, a opasnost od smrzavanja manja je nego kod kukuruza. Kod rane sjetve razdoblje od sjetve do nicanja traje duže. Rok sjetve manje utječe na prinos kod sorti s kraćom vegetacijom, dok kod sorti s duljom vegetacijom postoji tendencija smanjenja prinosa kod kasnijih sjetvi. U našim krajevima sorte druge skupine dozrijevanja treba sijati početkom travnja, rane sorte treba sijati tijekom travnja, sorte s kraćom vegetacijom mogu se sijati i početkom svibnja.
Prije sjetve soje preporuča se tretirati sjeme soje Rizolom za soju. Risol za soju je tekuće mikrobiološko gnojivo za inokulaciju sjemena soje. RIZOL ZA SOJU sadrži bakterije: FIKSARI DUŠIKA – provesti fiksaciju dušika naime: Symbiosis: Bradyrhizobium japonicum – tvore kvržice u korijenu soje. Asocijativni: Azotobacter sp. – koloniziraju (naseljavaju) površinu korijena soje. FOSFOMINERALIZATORI – pretvaraju organske spojeve fosfora u mineralne oblike, naseljavaju korijenje, opskrbljuju biljke fosforom u početnim fazama razvoja.
Rizol za soju (200 ml) pomiješati s vodom i nanijeti na 100 kg sjemena soje (hektarska količina). Tretiranje sjemena može se provesti 3 mjeseca prije sjetve.
