PRERADA I GNOJIDBA PŠENICE
Pšenica se prvenstveno koristi kao krušna kultura. Pšenica je značajna u mlinsko-pekarskoj, slastičarskoj, pivskoj, farmaceutskoj industriji, kao iu stočarskoj proizvodnji. Najvažniji pokazatelj kvalitete pšenice je postotak proteina u zrnu. Agrotehnički značaj ogleda se u tome što je pšenica odličan predusjev, jer ostavlja čisto i od korova očišćeno tlo za sljedeći usjev i dovoljno vremena za pravovremenu obradu. Površine pod pšenicom u Srbiji su oko 600.000 hektara, sa prosečnim prinosima od 4-4,5 t/ha. Za postizanje što većih prinosa pšenica zahtijeva i odgovarajuću agrotehniku i tehnologiju proizvodnje.
Plodored: Pšenica ima veće zahtjeve prema prettravcima, jer će postići visok prinos samo ako joj do zime bude dobro razvijen korijenski sustav i vegetativna masa, što također ovisi o prettravke.
Ako su starteri neke strne žitarice ili stočni grašak, onda imamo dovoljno vremena do listopada da dobro obradimo tlo. Vlagu nakon žetve čuvajte plitkim oranjem ili tanjuranjem, a zaorati u rujnu, najmanje dva tjedna prije sjetve pšenice, kako bi se tlo sleglo.
Ako je suncokret predžet, odmah nakon žetve pristupiti usitnjavanju žetvenih ostataka.
Jednogodišnje mahunarke (soja, grašak, grah) izvrsne su starterske biljke jer se rano uklanjaju i ostavljaju dosta dušika, čisto tlo i dovoljno vremena za obradu.
Kada je predsezona kukuruza, rani hibridi stižu ranije u berbu, te su bolja predsezona od kasnih.
Gnojidba pšenice dio je kompleksa agrotehničkih mjera za postizanje stabilnih i visokih prinosa pšenice. Da bi se dobila prava slika o proizvodnom potencijalu tla, potrebno je izvršiti analizu plodnosti tla, odnosno utvrditi sadržaj pristupačnih makro i mikro elemenata, na temelju čega se daje preporuka za gnojidbu. Cjelokupna količina fosfornih i kalijevih gnojiva unosi se u jesen prije osnovne obrade. Od preporučene količine dušičnih gnojiva 1/3 se unosi u jesen prije osnovne obrade tla, a preostala količina nakon N-min analize, gnojidbom u proljeće.
Obrada tla spada u najvažnije agrotehničke mjere koje doprinose postizanju visokih i stabilnih prinosa pšenice.
Pravilnom i pravovremenom obradom tla postiže se osnovna zadaća stvaranja rahlog gornjeg sloja mrvičaste strukture, pogodnog za klijanje sjemena i razvoj korijenovog sustava. Način obrade tla ovisi o prettravnjacima, količini žetvenih ostataka i duljini vremenskog razdoblja od žetve prettravnjaka do sjetve pšenice.
Prije osnovne obrade žetvene ostatke treba tarizirati i poprskati Unikerom 5 l/ha te zaorati. Zaoravanjem žetvenih ostataka primjenomUnikerapovećava se sadržaj organske tvari, povećava plodnost tla, mikrobiološka aktivnost te poboljšavaju vodno-zračna i toplinska svojstva tla.
Obradom tla Uniker se miješa sa zemljom i počinje djelovati. Uniker je mobilizator hranjivih elemenata, sprječava depresiju dušika, razgrađuje žetvene ostatke, povećava plodnost tla, povoljno utječe nasadržaj mikrobiološke biomase i što je najvažnije utječe na stvaranje humusa.
Predsjetvena priprema tla je završna obrada tla prije sjetve pšenice, a cilj je stvoriti fini rahli površinski sloj za kvalitetnu sjetvu. Predsjetvena priprema tla obavlja se na dubini od 8 do 10 cm, kako ne bi došlo do isušivanja sjemenskog sloja.
