Kako uspešno gajiti breskvu?
Za uspješan uzgoj breskve potrebno je ispuniti određene zahtjeve koji se odnose na agrotehniku i pomoćnu tehniku ove voćne vrste. No, da bismo ispunili sve te zahtjeve, moramo dobro poznavati fiziologiju ove vrste kao i potrebe u pojedinim fenofazama njezina razvoja.
Prema kretanju vegetacije prva fenofaza na koju treba obratiti pažnju je fenofaza cvatnje i oplodnje. Prosječni datum cvatnje breskve je početak travnja. Cvatnji prethodi mikrosporogeneza, odnosno proces stvaranja peludnih zrnaca u peludnim vrećicama. Mikrosporogeneza kod breskve odvija se u veljači ili ožujku.
Cvatnja u prosjeku traje 7-10 dana. Oprašivanje je entomofilno, u manjoj mjeri i vjetrom. Za dobar prinos potrebno je zametnuti 25 – 30% plodova. Obično je mnogo krupniji pa je potrebno prorijediti plodove.
Nakon oprašivanja nastupa sljedeća faza u razvoju cvijeta, a to je oplodnja. Ovoj fazi prethodi klijanje polenove cjevčice kroz tučak tučka i pri čemu važnu ulogu imaju auksini koji, ako su ispunjeni ostali preduvjeti vezani za ovu fazu, pokreću rast polenove cjevčice kroz tučak tučka. tučka, pri čemu se unutarnja opna peludnog zrna Intina izdužuje i kroz pore na eksinu izrasta pelud, što izravno pozitivno utječe na rast i razvoj peludnog zrna, a time i na oplodnju, odnosno zametanje plodova. Stoga je u ovoj fazi preporučljivo koristiti SLAVOLA VVL koji u svom sastavu sadrži spomenute auksine.
Kako reagirati u slučaju kasnih proljetnih mrazeva?
Postoji mogućnost da u ovoj fenofazi dođe do pojave kasni proljetni mraz a time i otapanje cvijeća ili tek posađenih plodova. Cvjetovi breskve podnose temperaturu od -2,7C, što je zapravo i ledište, dok je ledište mladih, tek izniklih plodova -1,1C. Ako postoje naznake da će se u tim fazama razvoja pojaviti kritične temperature, potrebno je intervenirati kako bi se biljka pripremila za ove stresne uvjete. Naime, potrebno je uraditi tretman AMIXOLOM< /a>, biljna aminokiselina potpuno prirodnog porijekla. Preporuča se primjena u koncentraciji od 3 L/ha. Iznimno je važno pravodobno reagirati kako bi biljka usvojila pripravak i pokrenula fiziološke procese za prevladavanje takvih situacija.
Posebnu pozornost obratite u fazi rasta i razvoja ploda!
Nakon implantacije ploda počinje faza rasta i razvoja ploda. Plod breskve je monokarpna koštunica, težina ploda se kreće od 20-300g, oblik ploda može biti pljosnat, ovalan, jajast, ovalan i izdužen. SLAVOL VVL ima važnu ulogu u fazama rasta i razvoja ploda, diobe stanica, au ovoj fazi razvoja ploda auksini mogu imati vrlo važnu ulogu jer pokreću diobu stanica i doprinose. brži rast i razvoj ploda, au sljedećoj fazi razvoja ploda, koju karakterizira spor rast, odrvnjavanje koštice i rast embrija, auksini imaju važnu ulogu jer izravno utječu na diobu stanica i rast embrija. U završnoj fazi razvoja ploda, koju karakterizira brz rast mezokarpa i povećanje stanica, auksini mogu utjecati na mehanička svojstva ploda, što povećava transportabilnost ploda, kao i pojačanu aromu i boju ploda.
Paralelno s rastom i razvojem ploda kod breskve teče i rast i razvoj mladica koje se razvijaju iz vegetativnih pupova. Ovu fenofazu karakterizira ubrzana dioba i rast stanica, za što je bitan auksin. Fenofaza intenzivnog rasta mladice završava krajem lipnja i početkom srpnja, kada mladica sekundarno počinje dobivati na težini i formirati koru.
Diferencijacijacvjetnih pupova počinje nakon završetka intenzivnog mladog rasta (kraj VI – početak VII) kada SLAVOL VVL, tj. Auksini mogu pozitivno djeluju na diferencijaciju, rast i razvoj stanica, a stvaraju i kumulativni učinak nakupljajući se u cvjetnim zamecima koji potom spremno čekaju sljedeću fazu razvoja cvijeta, tj. mikrosporogenezu.
Breskve i stresni uvjeti?
Preporučuje se primijeniti AMIXOL u koncentraciji 3-4 L/ha u svim fenofazama ako nastupe stresni uvjeti koji se mogu odnositi na nedostatak vlage, napade bolesti i štetnika, pojavu tuče, poplave i druge nepovoljne uvjete koji proizvode stres. Aminokiseline iz amiksola, koje su nastale hidrolizom biljnih ostataka, biljka lako prepoznaje, brzo ugrađuje u svoj metabolizam, što izravno utječe na sintezu proteina i klorofila.
Ukoliko smo posvetili dovoljno pažnje svakoj od fenofaza razvoja, primijenili date preporuke, te pravilno i pravovremeno primijenili sve ostale agrotehničke i pomoćne mjere, možemo očekivati visoke prinose i kvalitetne urode, što je svakako preduvjet za dobru cijenu i naravno ekonomsku opravdanost uzgoja ove kulture, a time i osobno zadovoljstvo.
Breskva – Drvo života
Breskva dolazi iz Kine, gdje se uzgaja više od 4000 godina. Ova voćka ima posebno mjesto u kineskoj kulturi gdje se smatra stablom života. Breskve su u ovoj zemlji i simbol besmrtnosti i zajedništva, zbog čega kineske mladenke na vjenčanju nose njihovo cvijeće. U tekstovima se breskva prvi put pojavljuje u spisu iz 10. stoljeća prije Krista, gdje se spominje kao omiljeno jelo kineskog cara. U srednjem vijeku breskva je prenesena u zapadnu Aziju, au Europu ju je donio Aleksandar Veliki osvajanjem Perzije. Na američki kontinent donijeli su ga španjolski osvajači u 16. stoljeću.